Nova knjiga mons. Stjepana Beretića
U izdanju Katoličkog društva „Ivan Antunović”, polovicom lipnja 2023., izašla je iz tiska nova knjiga autora mons. Stjepana Beretića „Prilozi za povijest Katoličke Crkve u Bačkoj”.
Knjiga nosi naslov „Prilozi za povijest Katoličke Crkve u Bačkoj”. Ima 600 strana. Ovdje donosimo predgovor koji je svoju knjigu napisao mons. Stjepan Beretić:
Katolički list „Zvonik” ima svoje rubrike. Jedna od njih nosi naslov „Povijesni kutak”. U ovu knjigu je sabrano puno građe iz te rubrike. Na jednom sastanku svećenika Hrvata povjereno mi je da za svaki broj „Zvonika” napišem ponešto za tu rubriku. To sam činio godinama. Neki su me svećenici ali i vjernici laici nagovarali, da sve te svoje članke skupim u jednu knjigu. Bez pomoći gospodina Ervina Čelikovića, a pogotovu bez pomoći župnika Josipa Štefkovića, to bih teško ostvario. Najprije njima zahvaljujem što su mi pomogli u slaganju i uređivanju ove knjige.
Bačka je plodna zemlja opasana sa zapada i juga Dunavom, s istoka Tisom. Veći, južni dio Bačke pripada Republici Srbiji, a sjeverni, s gradom Bajom je u Mađarskoj. Državna granica razdvaja Bačku na dva dijela. Granica prema Hrvatskoj prati stari tok rijeke Dunava, pa tako jedan mali dio Bačke, kod Bezdana pripada i Hrvatskoj. Bačka zemlja krije lijep spomen na različite narode koji su je nastanjivali. Iskapanja su otkrila brojne tragove Avara, Rimljana, Slavena, ali i starijih naroda koji su živjeli u tom plodnom međuriječju. Brojna arheološka iskapanja su otkrila puno tragova prijašnjih kultura i naroda. Posebno su duboke tragove kroz povijest ostavili Avari i Slaveni. I nedavna iskapanja u franjevačkoj crkvi i samostanu u Baču otkrivaju tragove Rimljana. Srednji vijek je u Bačkoj obilježen pretežno Katoličkom Crkvom.
Ljepota Bačke je u njezinu zelenilu. Šumama je okružena. Krasila ju je davno i rijeka Mostonga. Ljepota je Bačke u njezinim zlatnim poljima. A njezina je povijest rastrgana ratovima, pustošenjima, gradnjom, dolascima i odlascima. Kao da je Bačkoj dovikivao prorok Izaija: „O nevoljnice, vihorom vitlana, neutješna… Odbaci tjeskobu, nemaš se čega bojati, odbaci strah…” (Iz 54, 11. 14). Nije za povjerovati, da Bačka danas broji više od milijun stanovnika, a opustošili su je Huni, razorili Tatari, rušili je potresi, odnosila je voda. Nadživjela je Bačka i okrutno rušenje seljačkih ratova. Prošla su turska rušenja i stoljeće i pol turskog ropstva. Silni samostani, opatije i kaptoli omogućili su u srednjem vijeku najbolju pripravu za visoko obrazovanje. Primjer za to je nama gotovo nepoznati Pavao Sonćanin.
Kad je za kalačko—bačkog nadbiskupa 1732. godine došao Gabriel Patačić, imao je od Novoga Sada do Kalače svega 15.000 vjernika. Opustošena i ostavljena Bačka se opet napunila ljudima. Opet su podignute crkve i samostani, pa je 1940–tih godina imala oko 700.000 rimokatolika. Dva su svjetska rata opustošila Bačku. Poslije ratova se mijenjala slika Bačke. Možda se broj vjernika najviše smanjio poslije Drugog svjetskog rata. Stradanja devedesetih godina su obilježena i novim valom iseljavanja, ne samo katoličkog stanovništva. Taj val nije prestao ni 2023. godine.
Ova knjiga ne želi biti znanstveni rad. Ona donosi više ili manje poznate crtice iz povijesti Bačke zemlje koja predstavlja teritorij Subotičke biskupije.
Knjiga se može nabaviti u Subotici u župi „Sveta Terezija Avilska” i u Somboru u župi „Uzvišenje Svetog Križa”. Promocije ove knjige će, između ostalog, biti na književnoj večeri uoči dužionice u Somboru 21. srpnja 2023. i na književnoj večeri uoči dužijance u Subotici 10. kolovoza 2023.
